Islamska kultura u fojničkom kraju utisnula je neizbrisiv trag ne samo na religiju nego i na socijalnu i stambenu kulturu. Stambena kultura u osmanskom periodu širila se urbanim razvojem bosanskohercegovačkih gradova. Jedno od centralnih pitanja ove teme jeste koliko znamo o kulturi stanovanja u Fojnici u osmanskom periodu na osnovu izvora i literature. Problem s kojim se suočavamo vezano za stambenu kulturu u fojničkom kraju jeste nedostatak izvora. Štaviše, ovo pitanje u dosadašnjoj historiografiji nije obrađivano, aktualizirano, tako da se više oslanjamo na analogiju kako bismo pokušali napraviti iskorak u pogledu ove teme.
U drugoj polovini 16. stoljeća Fojnica je dobila status kasabe. Samim tim činom podijeljena je po osmanskom urbanom planu na zanatsko-trgovački dio – čaršiju i stambena naselja – mahale. U fojničkom kraju i danas možemo vidjeti određeni broj stambenih objekata iz osmanskog perioda. Nažalost, postoji problem adaptacije i rekonstrukcije tih objekata, posebno u Atik mahali i Pavlovcu – u starom dijelu grada Fojnice. Fra Jukić u svom putopisu navodi da se u kasabi Fojnici 1848. nalazilo oko 150 muslimanskih kuća. Danas možemo primijetiti da su fojničke kuće građene prepoznatljivim stilom za osmanski period – prizemne ili na jedan sprat.
Od raskošnih osmanskih kuća do danas je sačuvana poznata Salihagića musafirhana. Pretpostavlja se da je iz druge polovine 16. stoljeća, a nalazi se u Atik mahali. Iako je javnog karaktera, pružala je privatnost kao i druge osmanske kuće tako što su dvorišta ograđena visokim zidom. Postojale su kod imućnih porodica i gostinske sobe (predharluk), u kojima su muškarci primali musafire (goste) i sve muškarce koji nisu bili ni u kakvoj rodbinskoj vezi. Zato su ovu prostoriju nazivali još i musafirhana.
Stambenu kulturu u fojničkom kraju možemo posmatrati kroz prizmu islamske kulture. Možemo primijetiti da su muslimani imali posebne mahale u kasabi, dok su nemuslimani živjeli u jednom dijelu varoši. Osim tog vida privatnosti dio fojničkih kuća ograđen je zidom, što je s kaldrmom unutar dvorišta uobičajeno i za druge gradove Bosne. Unutar Fojničke musafirhane nalazimo brojne stare predmete, koji nam ukazuju na to da se život u ovom području nije puno razlikovao od života u Visokom ili Sarajevu.
Islamska stambena kultura fojničkog kraja za vrijeme osmanskog perioda (II)
Autor: Mr. Haris Zulum, profesor historije
IZVOR: Haris Zulum – ISLAMSKA KULTURA FOJNIČKOG KRAJA U OSMANSKOM PERIODU; UNIVERZITET U SARAJEVU, FAKULTET POLITIČKIH NAUKA, Sarajevo, 2023.
