Svaki grad ima svoju čitljivost, svoju mapu i labirint, niz prepoznatljivih detalja kao i prostor, ili prostore društvenih okupljanja.
Svaki novi ljudski ili animalni dolazak u novu sredinu kao polazište u snalaženju počinje od navedenih elemenata gradske ili neke druge sredine.
Balzac je pisao iz uvjerenja da postoji veza između animalnosti i humanosti, prirode i društva pa urbani svijet stvara društvene vrste analogne životinjskom svijetu u prirodi. To nam daje objašnjenje snalaženje životinja (pasa) ispuštenih u nepoznate urbane ili ruralne prostore.
Čovjek može svoj položaj umanjiti ili uvećati prema svojim djelima. Po uzoru na čovjeka, dolaskom u novu sredinu, pravim odabirom čitljivosti grada i djelima u tim čitljivostima, iako pripada animalnom svijetu, pas također može izgraditi svoj status u novoj sredini.
Primjer za to je fojnički, čaršijski pas PUJDO.
Veliki broj pasa je ispušten i ispušta se na ulice Fojnice. Nastajala su nova legla, čopori koji su se kretali po svim kvartovima grada, dakle, veliki broj novih je nastajao, ali isto tako i nestajao u nepoznatim pravcima. Neki su se uspijevali nametnuti lokalnom stanovništvu pronalazeći boravišni kutak ostajući u sjeni gradske vreve i anonimnosti za ostatak gradskog življa.
Pujdo, jedan iz mnoštva, na osnovu samo njemu znane procjene, približava se, tiho, nenametljivo, s vremenom i uporno u dvorišni prostor porodice Delić u Fojnici uspijevajući zadobiti njihovu ljubav i naklonost.
S vremenom uspijeva nametnuti se i jezgru gradske sredine, bez buke, miroljubivim pogledom i spremnošću za nemuštu komunikaciju. Ubrzo, a možda i ne iz njegove perspektive, zadobija simpatije građana.
Uspio je izgraditi samoodredbeni identitet i postaje medij filozofije grada.
Ravnopravno i sa simpatijama je prihvaćen u ljetnim baštama. Jasno izražava status koji uživa u, sada se slobodno može reći, svom gradu u kojem se uspio nametnuti i postati statusnim simbolom grada.
Fanovi Pujde su otišli i korak dalje. U eri sveopće pojave aktivnosti na društvenim mrežama, nisu željeli da Pujdo i na tom polju zaostaje. Izradili su mu profil na fb. Na taj način aktivno se uključuje u društvene tokove grada, iznosi mišljenja i zauzima stavove, s dozom humora, ne vrijeđajući nikoga. Strogo se vodi računa o Pujdinom integritetu i dostojanstvu.
Pujdo je pacifista i altruista, dokazao je to mnogo puta do sada. Čovječnost, humanost ljudi koji iskazuju naklonost prema onome što je animalno, životinjsko Pujdu uvode u socijalni život grada. Polako ali sigurnim koracima Pujdo postaje čaršijski brend.
Uvjerenja su mnogi da bi Pujdo na nekoj od manifestacija u perspektivi mogao, a i trebao bi, postati maskota te neke manifestacije koja bi favorizirala neku od fojničkih prepoznatljivosti.
Ostaje tajna kako se iz mnoštva pasa lutalica Pujdo uspio izboriti za status i ugled koji uživa. To bi svakako bila zanimljiva tema za istraživanje.
Navest ću nekoliko svjetski poznatih pasa koji su književnicima i filmskim djelatnicima poslužili kap inspiracija za stvaranje vrhunskih umjetničkih djela.
Svima poznata pjesma, Sergeja Jesenjina
“Pjesma o kuji”
Jutros je kuja pri štali
gdje rogoz se zlati pod gredom,
oštenila sedmero mladih,
riđih štenadi redom.
I jezikom sve do tmine,
mati ih češljala nježna;
od trbuha njene topline
voda se topila snježna…
- DENA, keruša koja je nakon 139 dana lutanja i pređenih 500 kilometara od Petrinje do Rume gdje je u izbjegličkom kampu uspjela pronaći svoje vlasnike.
- KENELO, jug Španije, vlasnika koji je došao na dijalizu, ispred bolnice iz koje nije izišao, čekao 12 godina. Preminuo je od udara auta.
- GREJFRAJS BOBI iz Edinburga, 14 godina je proveo na grobu vlasnika.
- HAČIKO, devet godina čekao da iz voza iziđe njegov vlasnik, sveučilišni profesor.
- BOBI – SAD, čudesni pas koji je prešao 4105 kilometara kako bi se vratio kući.
Da li će PUJDO, najpoznatiji pas Fojnice, dobiti ulogu manifestacione maskote i biti inspiracija za stvaranje nekog od umjetničkih djela, odgovor će dati vrijeme koje stoji ispred.
(Razija Buharalija / Fojnica.net)
