Rodna kuća Safvet-bega Bašagića

Rodna kuća istaknutog bosanskohercegovačkog pjesnika, prevodioca, historičara i političara Safvet-beg Bašagića postala je najomiljenije mjesto obilazaka tokom posjeta Nevesinju.

Rodna kuća Safvet-bega Bašagića
Rodna kuća Safvet-bega Bašagića
Rodna kuća Safvet-bega Bašagića
Rodna kuća Safvet-bega Bašagića
Rodna kuća Safvet-bega Bašagića
Rodna kuća Safvet-bega Bašagića

Smještena je uz Carevu džamiju (džamiju sultana Bajazida Velije) u uličici stotinjak metara iznad tog vjerskog objekta. Nacionalnim spomenikom je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglašena sredinom 2005. godine,

Upravo širenje saznanja da je rodna kuća Safvet-bega Bašagića u veoma dobrom obliku sačuvana sve do sada razlog je što mnogi u Nevesinje dolaze isključivo iz tog razloga, da je obiđu.

Kuća Safvet-bega Bašagića u Nevesinju bit će otkupljena i pretvorena u muzejski prostor. Prof. dr. Sanjin Kodrić istako je da će u septembru ove godine biti napravljena svečana ceremonija otvaranja muzeja i to na veoma značajan historijski datum 27. i 28. septembar, “Dan Bošnjaka”.

Ideja da se otkupi rodna kuća Safvet-bega Bašagića u Nevesinju postoji već nekoliko godina, a ovih se dana privodi svojoj konačnoj realizaciji. Ovaj generacijski poduhvat poduzela je Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, i to zahvaljujući finansijskoj podršci Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Grada Sarajeva.

Time će se sačuvati, otrgnuti od zaborava i staviti u funkciju objekat od neprocjenjive historijske i simboličke vrijednosti koji je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, a čiji je značaj za Bošnjake fundamentalan budući da je Bašagić jedna od najznamenitijih ličnosti u sveukupnoj bošnjačkoj povijesti – bio je začetnik novije bošnjačke književnosti i moderne kulture Bošnjaka uopće, prvi bošnjački doktor nauka, vodeći društveni i politički aktivist te potpredsjednik i predsjednik Bosanskog sabora u Austro-Ugarskoj monarhiji kao prvog modernog bosanskohercegovačkog parlamenta, kao i osnivač i prvi predsjednik današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ kao temeljne i najstarije kulturne ustanove Bošnjaka s tradicijom dugom više od jednog stoljeća, tj. od 1903. godine.