Početkom 14. stoljeća Fojnicu su trajno naselili franjevci, koji su nekoliko desetljeća kasnije na brdu Križ izgradili crkvu i samostan koji danas predstavljaju značajno kulturno-povijesno blago BiH
Mali grad u blizini planine Vranice iako je, pogotovo starijoj generaciji, poznat kao termalno lječilište i izvor ljekovite vode, Fojnica je kontrast historijskog blaga iz više perioda naše historije.
Smješten je u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na pola puta između Sarajeva i Bugojna. Kao područje koje obiluje ljekovitim izvorima vode i rudnim bogatstvom, još u desetom stoljeću Fojnica je bila izuzetno poželjno mjesto za stanovanje, a naseljavali su je Dubrovčani i Sasi koji su se bavili iskopavanjem rude, koju su kasnije nosili u svoje krajeve.
Svileni plašt
Početkom 14. stoljeća Fojnicu su trajno naselili franjevci, koji su nekoliko desetljeća kasnije na brdu Križ izgradili crkvu i samostan koji danas predstavljaju značajno kulturno-povijesno blago BiH.
Jedan od najvažnijih dokumenata koji se čuva u samostanskom muzeju je Ahdnama iz 1463. godine, kojim je sultan Mehmed II El-Fatih, na molbu fra Anđela Zvizdovića, dozvolio franjevcima slobodno kretanje po Bosni i djelovanje među narodom. Nakon pismenog odobrenja da franjevci ostanu u Bosni, dogovoren je susret sultana i fra Anđela, a kao znak poštovanja i prijateljstva sultan je ogrnuo fra Anđela svilenim plaštom koji se i danas čuva u Muzeju. Osim svilenog plašta, među posebno vrijedne predmete ubrajaju se i crkveno posuđe, amfore, predmeti koje su izrađivali fojnički zlatari i datiraju iz 15. i 16. stoljeća, nakit iz osmanskog perioda, različito srednjovjekovno oružje, te crkvena zvona iz otomanskog perioda.
Nakon upoznavanja s kulturnim bogatstvima Bosne i Hercegovine u Fojnici možete se uputiti prema Prokoškom jezeru, udaljenom 22 kilometra, iako cesta kojom ćete ići nije pretjerano kvalitetna, ipak, dolazak na odredište itekako vrijedi uloženog truda. Ovo glečersko jezero nalazi se na planini Vranici, na oko 1.650 metara nadmorske visine , a ponekad ga nazivaju i Gorsko oko.
Na Prokoškom jezeru možete i prenoćiti tako što ćete unajmiti neku od koliba koje se nalaze na jezeru ili se okrijepiti nekim od ukusnih obroka pripremljenih od domaćih sastojaka koje lokalno stanovništvo nudi posjetiocima. Ljubitelji planinarenja mogu se zaputiti do vrha Vranice.
Slapovi Kozice
Za one koji žele više, na udaljenosti od oko 11 kilometara od Fojnice, u blizini sela Dragačići, nalaze se slapovi Kozice.
Prokoško jezero
Jezero se puni vodom iz lednika, podjezerskih i okolnih izvora lociranih u podnožju Debelog brda, topljenjem snijega s okolnih padina i atmosferskim talozima. U njemu živi endemična vrsta triton, prirodna rijetkost iz reda repatih vodozemaca na listi zaštićenih vrsta od 1954. godine. Pronašao ga je 1891. godine Otmar Rajzer (Othmar Reiser), ornitolog Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Lijepo je pronaći mjesto gdje je dovoljno samo doći da biste se odmorili. Upravo takvo je Prokoško jezero.
Ovaj projekt promocije domaćeg turizma omogućili su „BH Telecom“ i „Bosnalijek“.
Kako stići
Od Fojnice se do Prokoškog jezera kreće uzvodno asfaltnim putem do Tocila, potom slijedi makadamski put uz rječicu Jezernicu, Vlaške ravni i Hrid. Osim jednodnevnih izleta, Prokoško jezero nudi mogućnost i dužeg ostajanja. Prenoćišta su ponuđena u katunima, od kojih su neki pretvoreni u prodavnice i restorane s ponudom domaće hrane.
