Simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

U znak sjećanja na dešavanja iz Prijedora i okoline tokom 1992. godine, učenici i uposlenici SMŠ “Zijah Dizdarević” Fojnica su 31. maja 2023. godine obilježili Dan bijelih traka u Fojnici i Kiseljaku.

Nosioci aktivnosti obilježavanja Dana bijelih traka u našoj školi bili su vrijedni maturanti IT gimnazije sa razrednikom prof. Mirnesom Smajilovićem i direktorom škole prof. Samirom Kučukom, kao i predstavnici učenika svih odjeljenja u Kiseljaku, a u pripremi obilježavanja Dana bijelih traka doprinos su dali svi učenici i uposlenici naše škole.

U Fojnici i Kiseljaku, bile su postavljene table sa panoima na kojima su prikazana dešavanja i brojevi ubijenih Prijedorčana, te je bila postavljena tabla „Poruke protiv zaborava“ na kojima su učenici ostavljali svoje poruke, a koja će biti izložena u školi narednih dana.

U dvorištu škole u Fojnici su se zaposlenicima i učenicima vezale bijele trake oko ruku u znak sjećanja, a vršena je i podjela informativnih letaka o dešavanjima u Prijedoru, kako bi se učenici dodatno informisali.

Ispred SMŠ “Zijah Dizdarević” u Fojnici su bile postavljene 102 stolice. Nakon improvizovane sirene za uzbunu na razglasu, započelo se sa prozivanjem imena 102 ubijene djece Prijedora. Nakon svakog prozvanog imena, jedno od učenika SMŠ “Zijah Dizdarević”, “zadužilo” je prozvano ime, te je sjelo na stolicu na kojoj je označeno upravo ime tog ubijenog djeteta, i pri tome je učeniku oko ruke vezana bijela traka.

Veliki broj učenika i profesora posmatrao je u tišini ovaj performans, te nakon prozivke imena svih 102 djece, svako na svoj način odao je počast, sa bijelom trakom oko ruke.

Dio performansa, možete pogledati i u video prilogu.

Tokom obilježavanja u dislociranim odjeljenjima u Kiseljaku, učenici su posjetom po odjeljenjima vezali bijele trake svim učenicima i profesorima, te održali kratak historijski čas o Danu bijelih traka. Također su pročitana imena 102 djece ubijene u Prijedoru 1992. i 1993. godine, gdje je najmlađe dijete bio dvomjesečni Velid Softić.

U Kiseljaku je bila postavljena spomen učionica sa izloženim imenima i slikama 102 ubijene djece, gdje su cjelodnevno emitovani dokumentarni filmovi o Prijedoru. Tom prilikom govorilo se o dešavanjima u Prijedoru u periodu od 1992. do 1995. godine, kada je protjerano oko 53.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Trnopolje i Omarska, te još 54 mjesta zatočenja prošlo oko 31.000 muškaraca, djece i žena nesrpske nacionalnosti.

Također, naši učenici su dijelili informativne letke i vezali bijele trake našim sugrađanima ispred općine Fojnica, te ih podsjećali zbog čega se obilježava 31. maj i da se ne smije zaboraviti.

I djeca Prijedora su bila obilježena bijelom trakom. Označili su ih jer su bila drugačija od onih koji su im zauvijek prekinuli snove i oduzeli ih iz naručja njihovih roditelja.

Vrlo je značajano podsjetiti bijelim trakama na necivilizacijski čin kojim su u Prijedoru obilježavani svi građani koji nisu bili srpske nacionalnosti. Ta fašistička kampanja, po okrutnosti ravna kampanji protiv Jevreja tokom Drugog svjetskog rata, bila je uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva, posebno nad Bošnjacima na području Prijedora.

Važno je da nam se to više nikada ne ponovi i zbog toga je nužno opominjati i podsjećati mlade generacije da ovakve pojave treba osuditi, a suživot i toleranciju graditi na zdravim i humanim principima.

Istaknuli smo važnost obilježavanja Dana bijelih traka, kada se prisjećamo strahota i nepravdi koje su, većinom Bošnjaci, doživjeli u bliskoj prošlosti, nevini i nemoćni. Moglo se uočiti tokom same organizacije ovog događaja,  da se cijeni i prepoznaje i značaj učešća učenika u ovakvim projektima. Posebno mi je drago što je stvoren prostor za učenike kako bi mogli slobodno izraziti svoje misli, osjećaje i povezanost s ovim danom. Ideja je bila da učenici napišu poruku protiv zaborava. Iskreno se nadam da ćemo uvijek na neki poseban način obilježiti dane poput ovih.“, navela je Lejla Bišćo, učenica elektrotehničke škole.

Kroz svojih 19 godina sam stalno slušala od starijih ‘Ne smijemo zaboraviti da se ne bi ponovilo’. Učila sam o prošlosti naše Bosne kako kroz školstvo, tako kroz narod i priče. Dok sam bila manja i nisu me se dojmili časovi historije, ali slušajući priče starijih i dragih osoba, čovjek ne može da ostane kamenog srca. Dok mi je nana pričala kako je bježala od neprijatelja u ratu i kako je krila djecu u dimijama, lomio se jedan dio u meni što su nevini ljudi morali proći kroz nezamislive muke. Najmanje što mogu učiniti je pružiti im podršku i sjećati se ubijenih što su živote dali za našu slobodu danas. Uvijek su me učili da volim svoje, a poštujem tuđe, i da nikome ne učinim nažao, jer su oni to najbolje osjetili na svojoj koži. Drago mi je što sam bila dio ovog obilježavanja Dana bijelih traka i što sam mogla dati svoj doprinos i što smo svi zajedno, učenici i profesori, podvukli poruku da zaboraviti ne smijemo i da zaboraviti nećemo.“, kaže nam maturantica IT gimnazije i učenica generacije Amra Merdžanić, koja je sa ostalim maturantima uložila veliki trud u pripremi za obilježavanje Dana bijelih traka.

Osjećaj i prisustvo na obilježavanju Dana bijelih traka za mene je prije svega bilo bolno i stresno, ali sa druge strane bio sam ponosan na naše učenike i profesore koji su nam približili, na sebi svojstven način, ovu životnu tragediju djece i ljudi Prijedora. Ovo nam je svima životna lekcija koju trebamo prenositi na našu omladinu i pričati da se ovakvo zlo nikada više ne bi ponovilo.”, poručuje za kraj direktor škole Samir Kučuk, koji je u pripremi za obilježavanje Dana bijelih traka stavio sebe i sve potrebne resurse na raspolaganje, kako bi se ovaj događaj dostojanstveno obilježio.