Gradnja objekta datira iz osmanskog perioda. Bila je jedna od prvih škola u Bosni i prva škola u Fojnici.
Foto: Razvoj školstva, 19. i 20. stoljeće
Razvoj školstva u Fojnici i njenoj okolini tokom 18. stoljeća pratio je opšti razvoj ovih ustanova u Bosni i Hercegovini. Pored toga što je do kraja ostao konfesionalnog tipa, razvoj obrazovanih ustanova kretao se u skladu s provođenjem osmanskih reformi.
Izučavanje historijata škola u fojničkom kraju skopčano je sa nedostatkom izvora.
Najmasovniji oblik obrazovanja muslimanskog stanovništva Fojnice bili su mektebi, koji su i nakon njihovog reformisanja ostali vjerni staroj tradiciji i nisu pretvarani u sibijan-mektebe.
U samom gradu u 19. stoljeću postojalo je dva do tri mekteba.
Značajne rezultate u obrazovanju i vaspitanju mlade generacije u fojničkom kraju postiglo je i katoličko stanovništvo zahvaljujući neposrednoj blizini samostana.
Prvi pokušaj formiranja pučke škole u Fojnici bio je 1830. godine, kada su se gvardijani samostana u Kreševu, Fojnici i Kraljevoj Sutjesci obratili sultanu Mahmudu II moleći ga da dozvoli da poput Grka i Srba, “i sami mogu podizati trivijalne škole, gdje to bude nužda”.
Škola je otvorena 30. septembra 1847. godine sa 36 učenika, u početku u iznajmljenoj zgradi, da bi 1855. preselila u novoizgrađenu namjensku zgradu.
Međutim, kako je ovaj objekat brzo izgrađen, tako je za petnaestak godina, školska zgrada se počela raspadati.
Nakon toga je pokrenuta inicijativa da se gradi nova školska zgrada u samom centru grada, a inicijativu je pokrenuo učitelj Jerinim Vladić.
Na zboru održanom 18. juna 1871. godine, na kojem je prisustvovalo oko 60 stanovnika iz Fojnice i sa sela, zaključeno je da zgradu nove škole treba praviti na kraju šljivika na Rupnovcu.
Već 19. augusta 1871. godine je položen kamen temeljac za novu školu, a svečano otvaranje nove školske zgrade upriličeno je 13. oktobra 1872. godine.
U prizemlju je izgrađena učionica za dječake, a na spratu učionica za djevojčice, soba za učitelja i ostava za inventar. Zgrada je bila ograđena parmacima, a prozori i stropovi ofarbani, što je bilo za to vrijeme veliki luksuz.
Prelazak u novu zgradu, značio je povećanje i broja učenika i učenica u fojničkoj školi. Tako je sa prethodnih 80 učenika iz 1871. godine, broj se povećao na 137 učenika u školskoj 1873/74, gdje se školovalo više od polovine svih učenika u fojničkom kadiluku.
U školi su predavali učitelji, dok je prva učiteljica bila Elizabeta Miličević, koja je počela raditi 1875. godine, predajući samo učenicama u nižim razredima.
Fojnička škola, kao četverorazredna razvila se u jednu od najvećih osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.
Ovdje su predavani predmeti: čitanje, pisanje, vjeronauka, više računstvo/matematika, fizika, privreda, historija, deklamacija, poslovni sastavci, geografija, prirodopis.
Godine 1876/77. uveden je predmet pletenja za djevojčice. Taj predmet je slušalo 35 djevojčica. Predavač je bila Marija Milišić, rođena Trogrančić.
Kada je riječ o specifičnim predmetima u fojničkoj školi, onda je neophodno naglasiti da je pored pozorišne družine, te deklamovanja kao predmet, za učenike IV razreda bila i bosanska povijest.
U školi je redovno nastava počinjala na jesen a završavala u septembru naredne godine. Ispiti su redovno održavani dva puta, nakon polugodišta u januaru ili februaru i krajem augusta ili početkom septembra. Ispitima su obično prisustvovali direktor škole, neko od sveštenika, predstavnici građana Fojnice. Školski ispiti su doživljavani kao pravi praznici. Pored isticanja najboljih, učenici su bili nagrađivani i pohvaljivani.
Značajnu ulogu u životu Fojnice u 19. stoljeću pored samostana Sv. duha imala je i tekija na Oglavku. Osim toga, muslimani su u samom gradu imali izgrađena 3 sakralna objekta. To su bile dvije drvene i jedna kamena džamija.
Po svom nastavnom planu i programu, škola u Fojnici se u ovom periodu mogla porediti sa evropskim školama!
Tekst: Mirnes Smajilović
Izvor: Fojnica kroz vijekove
Slike: Muzej, Franjevački samostan Fojnica
