U okviru manifestacije “Dani Ahdname – Milodraž 2024”, danas je svečano otvorena Džamija Sultan Mehmed Fatiha u Milodražu.
Na temelju historijske činjenice za koju se veže utemeljenje Ahdname 1463. godine, kao jednog od najstarijih dokumenata o ljudskim pravima u historiji, ova džamija ima svoju kulturnu i vjersku vrijednost za muslimane Bosni i Hercegovini.
– Velika mi je čast da pripadam generaciji koja je gradila i mogla doprinijeti razvoju infrastrukture u našim džematima – rekao je prilikom svog obraćanja glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Kiseljak Kenen-ef. Bajrić.
Podsjetio je da je Ahdnama dokument koji i danas privlači pažnju brojnih pojedinaca i institucija širom svijeta koji proučavaju ljudska prava.
– Ponosni smo na ovu historijsku činjenicu našeg naroda. Istovremeno vas molim da Sultana Fatiha ne percipiramo samo kao osvajača, nego kao izuzetno obrazovanog čovjeka. U tom svjetlu, motivišimo našu omladinu da govore što više jezika, te da, gdje god otišli budu ponosni na svoju vjeru, julturu i tradiciju – poručio je efendija Bajrić.
Svečanosti je prirustvovao i muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, koji prethodno održao prvu hutbu u novosagrađenoj džamiji.
Muftija je ovom prilikom podsjetio na značaj koji svečanosti otvorenja džamija imaju među Bošnjacima.
– U muslimanskom učenju postoje dva bajrama, Ramazanski i Kurban bajram. U bosanskohercegovačkom kontekstu postoji i treći bajram, to je otvorenje džamije ili kako smo to nekada zvali, mlada džuma – kazao je muftija Grabus.
Poručio je da muslimani u Bosni i Hercegovini svjedoče svoju vjeru, te da su kao sljedbenici Muhammeda, a.s., pozvani govoriti o velikim temama i svjedočiti im.
– Malo je primjera na dunjaluku gdje su ljudi bili sposobni prevazilaziti sve različitosti. Sve na dunjaluku je bilo podređeno sinovima Adema, a.s., pa je Kabil ipak počinio bratoubistvo. Primjer Sultana Fatiha i vjernika u Milodražu je, suprotno tome, pokazao da ljudi koji na različite načine štuju Boga mogu, ukoliko slijede etički monoteizam, zajedno živjeti, međusobno se poštovati, svjedočiti pripadnost svojoj domovini, te pokazati da im nije tijesno ni pored koga – poručio je muftija Grabus.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović ovom prilikom je pozvao na duhovnu i moralnu obnovu društva.
– Svi mi smo djeca svoje majke Bosne, i svi joj podjednako pripadamo. Ona u svojim njedrima ima mnogo ljubavi za sve nas. Pa, iznesimo tu ljubav na svjetlo dana i podijelimo je među sobom. Mržnja koju proizvode zle politike topit će se pred tom ljubavi kao snijeg pod jakim suncem – poručio je reisul-ulema.
Džamija se već šest puta gradi na istim temeljima, a prva je sagrađena 1463. godine i bila je, kako predaje prenose, u obliku čadora.
– Ona ima iznimnu vjersku, kulturološku i simboličnu vrijednost. Naime, sagrađena je na lokalitetu znakovitog imena: Milodraž. On je važan i zbog susreta sultana Fatiha i fra Anđela Zvizdovića i pisanja čuvene Ahdname, koja se čuva u Muzeju franjevačkog samostana u Fojnici. Uz to, ovdje je bio ljetni dvor bosanskih kraljeva, gdje su obavljena i dva kraljevska vjenčanja, kako to bilježe historijski dokumenti – pojasnio je reisul-ulema.
U okviru svečanosti kojoj je prisustvovao veliki broj vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine je nastupio i hor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.
